Niskotlačni izboj i neke njegove primjene

Derežić, Danijela (2012) Niskotlačni izboj i neke njegove primjene. Diploma thesis, Faculty of Science > Department of Physics.

[img] PDF
Restricted to Registered users only
Language: Croatian

Download (2MB)

Abstract

Plazma je jedno od četiriju stanja materije. U tom stanju atomizirani plin je na visokoj temperaturi i visokom tlaku, dolazi do ionizacije atoma u plinu i on prelazi u stanje plazme. Plinovi u normalnim uvjetima sadrže zanemarivo malo nabijenih čestica zbog čega ne vode električnu struju. Kada se u plinu pojavi više nabijenih čestica, plin počinje voditi struju ukoliko se nađe u električnom polju. Nabijene čestice se mogu pojaviti u plinu prirodnim procesima. Na primjer, prirodni procesi koji ioniziraju zrak (plin) u atmosferi su izazvani ultraljubičastim zračenjem Sunca, kao i kozmičkim i radioaktivnim zračenjem. Zrak je inače dobar izolator iz razloga što u kubnom centimetru ima svega desetak ioniziranih parova što je zanemarivo malo u odnosu na broj atoma i molekula (neutralnih čestica). Da bi kroz zrak (plin) počela teći električna struja, u njemu se treba stvarati puno veći broj nabijenih čestica. Plin se može ionizirati i zagrijavanjem do visokih temperatura zbog čega se atomi i molekule gibaju velikim brzinama. Njihovo kaotično gibanje dovodi do čestog međusobnog sudaranja, a to je dovoljno da se ioniziraju i stvore izboj. Izboji u plemenitim plinovima čest su i važan objekt proučavanja u temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima. Koriste se također i u industriji u raznim tehnološkim procesima već više od jednog stoljeća. Pri izboju u plinu, koji se javlja zbog djelovanja električnog polja, moguće je dobiti i zračenje u vidljivom dijelu spektra (npr. živine žarulje, natrijeve žarulje). Izboj se sastoji od elektrona, različitih iona, atoma, molekula i fotona. Predstavlja sistem u kojem se mogu proučavati različiti vrlo složeni atomski i molekulski procesi, kao i uvjeti pri kojima se izboji događaju. Proučavanje izboja, važno je i za astrofiziku i kozmologiju. Poznavanje i detaljno proučavanje širenja i pomaka linija iz spektra zvijezda može dovesti do podatka o njihovoj masi i starosti. Astrofizičke procese može se djelomično simulirati u laboratoriju pomoću laboratorijske plazme. U ovom radu su opisani najčešći i najzanimljiviji primjeri niskotlačnog izboja: fluorescentne sijalice, He – Ne laseri, sijalice sa šupljom katodom i izboj u šupljoj katodi kao električni pogon za pokretanje svemirskih brodova.

Item Type: Thesis (Diploma thesis)
Keywords: niskotlačni izboj ; fluorescentne sijalice ; plinski laseri ; He-Ne laseri ; sijalice sa šupljom katodom ; Hallov potisnik
Supervisor: Veža, Damir
Date: 9 July 2012
Number of Pages: 60
Subjects: NATURAL SCIENCES > Physics
Divisions: Faculty of Science > Department of Physics
Depositing User: Gordana Stubičan Ladešić
Date Deposited: 07 Jan 2014 20:19
Last Modified: 28 Mar 2014 20:09
URI: http://digre.pmf.unizg.hr/id/eprint/198

Actions (login required)

View Item View Item

Nema podataka za dohvacanje citata