Magnetizam od Talesa do Coulomba

Švelec, Damir (2008) Magnetizam od Talesa do Coulomba. Diploma thesis, Faculty of Science > Department of Physics.

[img] PDF
Restricted to Registered users only
Language: Croatian

Download (4MB) | Request a copy

Abstract

Rad se bavi idejama o magnetizmu, od Talesa do Coulomba. Dan je kronološki prikaz najranijih i najjednostavnijih teorija, od antičkih filozofa preko Srednjeg vijeka i Renesanse do Gilberta i naposljetku Coulomba. Prvo se poglavlje rada odnosi na Antiku i u njemu se opisuju teorije magnetizma antičkih filozofa. Tim je filozofima glavni motiv znanje kao nešto što je samo po sebi dobro i korisno. I to je zapravo početak fizike. Tales je uočio da se određene vrste kamena mogu gibati i uveo je pojam duše kao nečega što pokreće. On govori o živom magnetu koji ima dušu, jer može pokrenuti željezo. U tom se razdoblju najviše ističe Aristotel sa svojom filozofijom prirode, koja je opstala dugo vremena i koju su koristili mnogi kasniji filozofi. Drugo se poglavlje bavi srednjim vijekom i renesansom. U početku je opisan rani kršćanski srednji vijek i doprinos magnetizmu Ivana Filipona te Arapa. Zatim slijedi prijelazno doba i prvi europski opis kompasa, za što je zaslužan Alexander Neckham. U razdoblju kasnog srednjeg vijeka, tj. od otkrića kompasa do renesanse magnetizmom su se bavili skolastički filozofi koji nisu dali puno novih spoznaja. Značajan je jedino doprinos Pierrea de Maricourta. Na kraju drugog poglavlja se opisuju prilike u razdoblju renesanse. Tada se puno plovi morem i koristi kompas. Tu se obrađuju pojmovi deklinacije i inklinacije, a pritom treba istaknuti rad Roberta Normana. Treće je poglavlje posvećeno Gilbertu. Uz njega se veže opis Zemlje kao velikog magneta. Komentirao je radove svojih prethodnika, bavio se deklinacijom i inklinacijom, a osim doprinosa teoriji magnetizma, doprinio je i razvoju elektriciteta. Smatrao je da treba odbaciti sve stare teorije koje se vežu uz praznovjerje i dogme. Svoje je zaključke temeljio na pokusima te je osigurao temelje za daljnji razvoj magnetizma. U četvrtom je poglavlju obrađeno razdoblje od Gilberta do Coulomba. Tu se Prikazuje rad Keplera, Galilea i Bacona te nekih isusovačkih učenjaka koji pokušavaju unaprijediti znanost tako da napredak ne našteti katoličkoj crkvi. Od desetak najpoznatijih spomenuo sam Cabea, Grandamia, Kirchera, Zuccia i Leotauda. Nadalje, raspravljaju se doprinosi Renea Descartesa, Isaaca Newtona, Roberta Boylea i drugih te pitanje veze između elektriciteta i magnetizma. Posljednje, peto poglavlje, je vezano za rad Charlesa Coulomba. U tom je poglavlju opisan Coulombov zakon sile i radovi ostalih znanstvenika koji svojim pokusima pokušavaju definirati zakon sile. No, Coulomb je tu bio najuspješniji. To mu je uspjelo pomoću torzijske vage, uređaja koji je sam izradio i na njemu vršio pokuse. Na kraju diplomskog rada, u metodičkoj pripremi za nastavni sat, obrađena je jedna nastavna cjelina vezana uz temu ovog rada. Radi se o magnetskom polju i magnetima.

Item Type: Thesis (Diploma thesis)
Keywords: povijest fizike * magnetizam
Supervisor: Vukelja, Tihomir
Date: 16 June 2008
Number of Pages: 88
Subjects: HUMANISTIC SCIENCES > History > History of Science
NATURAL SCIENCES > Physics
Divisions: Faculty of Science > Department of Physics
Depositing User: Gordana Stubičan Ladešić
Date Deposited: 04 Jul 2014 12:03
Last Modified: 04 Jul 2014 12:03
URI: http://digre.pmf.unizg.hr/id/eprint/2428

Actions (login required)

View Item View Item